1. godina
PRVI SEMESTAR
EC101 OSNOVE EKONOMIJE 1
Trajanje (semestara): 1 Kolegij uvodi polaznike u osnovne koncepte mikroekonomije i ekonomske teorije. Tijekom kolegija studenti razvijaju sposobnost analiziranja i kritičkog razmišljanja o funkcioniranju tržišnog mehanizma i tržišnih snaga i tržišnih struktura. Aktivnim sudjelovanjem u diskusijama i vježbama, nastavi na engleskom jeziku (timski rad, naglasak na prezentacije i kreativnost), grupnim i individualnim radovima, studenti razvijaju sposobnost razumijevanja funkcioniranja tržišnog mehanizma i njegovih elemenata, razumijevanje procesa odlučivanja privatnih, javnih i neprofitnih ekonomskih subjekata, razvijaju vještine vođenja i motiviranja drugih uključujući sposobnost timskog rada i vođenja timova.
Sadržaj kolegija organiziran je u četiri veće cjeline. Nakon uvodne analize uloge države i tržišta u modernoj ekonomiji, objašnjavaju se ponuda i potražnja kao osnovni mehanizmi funkcioniranja tržišta. Analizira se ponašanje individualnih ekonomskih subjekata (poduzeća, kućanstva), te se objašnjava njihova međusobna tržišna interakcija. U nastavku se analiziraju osnove teorije firme, teorije proizvodnje i troškova, te se upoznaje djelovanje konkurentnih tržišta. To predstavlja uvod u analizu različitih tržišnih struktura od monopola, oligopola i monopolističke konkurencije. Na kraju se analizira tržište proizvodnih faktora, opisuju uvjeti opće ravnoteže i ekonomske efikasnosti, te djelovanje države u tržišnim ekonomijama.
Predavanja, diskusije, vježbe, nastava na engleskom jeziku, analiza slučajeva.
Samuelson, P.A. & Nordhaus, W.D. (2000). Ekonomija,Mate, Zagreb.
Mankiw, G. (1997). Principles of Economics, 3rd edition, Thomson, South-Western; McConnell & Brue, S. (1999). Economics, 14th edition, McGraw-Hill, Inc; Yohe, G.W. (2000). Vodič uz knjigu Samuelsona, Mate, Zagreb; Predavanja u PDF formatu; članci ili tekstovi koje predavač izabere.
Aktivnost na nastavi/vježbama; Individualni esej; Aktivnost na nastavi na engleskom jeziku; Test I; Test II; Završni test.
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. METODE/OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE Predavanja, diskusije, vježbe, nastava na engleskom jeziku, analiza slučajeva.
Samuelson, P.A. & Nordhaus, W.D. (2000). Ekonomija,Mate, Zagreb.
Mankiw, G. (1997). Principles of Economics, 3rd edition, Thomson, South-Western; McConnell & Brue, S. (1999). Economics, 14th edition, McGraw-Hill, Inc; Yohe, G.W. (2000). Vodič uz knjigu Samuelsona, Mate, Zagreb; Predavanja u PDF formatu; članci ili tekstovi koje predavač izabere.
Aktivnost na nastavi/vježbama; Individualni esej; Aktivnost na nastavi na engleskom jeziku; Test I; Test II; Završni test.
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. |
EC105 EKONOMSKA GEOGRAFIJA
Trajanje (semestara): 1 Sati tjedno (sat = 50 min): 2 Kolegij ima namjeru studente upoznati s osnovnim postavkama ekonomske geografije. Uvodni dio počinje s osnovnim upoznavanjem Zemlje i objašnjavanjem pojma prostornosti. Slijedi detaljnija razrada prostornog rasporeda i smjerova kretanja faktora važnih za ekonomiju poput energije, sirovina, proizvodnje, usluga, financija i sl. Nakon uvodnog dijela, slijedi upoznavanje s nekoličinom temeljnih procesa i kretanja koji mijenjaju svijet, njegovu ekonomiju i društvo poput globalizacije, starenja stanovništva, nastajanje mega-gradova i nove ekonomije. U kolegiju će se posebno naglasiti presudna važnost društvene zajednice za ekonomski razvoj nekog područja. Kraj kolegija je posvećen za razradu ekonomskog stanja u pojedinim dijelovima svijeta i, posebice, Hrvatskoj. Opće. Vještine analitičkog razmišljanja, sinteze i kritičkog razmišljanja. Sposobnost jasnog i efikasnog pismenog i usmenog izražavanja. Multikulturalno razumijevanje i razumijevanje za idejne različitosti. Vještine javnog predstavljanja eseja. Sposobnost povezivanja. Specifične. Razumjeti osnovne prirodne i društvene elemente važne za ekonomiju. Razumjeti isprepletenost globalne ekonomije i osposobiti se za kritičko razmišljanje. Razumjeti važnost znanja za ekonomiju današnjice i budućnosti. Upoznati se s pojmom nove ekonomije. Osposobiti se povezivati političke i ekonomske procese. Razumjeti osnovne demografske trendove važne za ekonomiju. Upoznati se s pojmom lokalna ekonomija i osposobiti se za razumijevanje lokalnih prilika. Razumjeti nejednoliku razvijenost svijeta.
Kolegij je podijeljen u nekoliko cjelina. Počinje s osnovnim upoznavanjem svijeta, njegove prirodne i društvene "pozornice", te iznošenjem osnovnih podataka o poljoprivredi, industriji, uslugama i kapitalu. Poseban naglasak dat je nafti. Slijedi veća cjelina koja treba pojasniti neke osnovne procese koji mijenjaju svijet. To se odnosi na globalnu ekonomiju, važnosti intelektualne radne snage, novu ekonomiju, svijet nakon II. svjetskog rata, uspon istočne Azije, demografske trendove, nastanak globalnih gradova i mega-gradova, postindustrijsko doba. Potom slijedi nekoliko kraćih cjelina kao što je ono o lokalnoj ekonomiji i o važnosti društvene zajednice za ekonomski razvoj objašnjeno na primjeru Japana, te na kraju cjelina gdje se razmatra ekonomsko stanje svijeta, kako svjetske jezgre, tako i periferije METODE/OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE Predavanja, diskusija, predstavljanje eseja.
Stiperski, Z. (2004). Interne skripte; Fukuyama, F. (2003). Kraj čovjeka?, Izvori; Thurow, L. C. (1997). Budućnost kapitalizma, MaTe.
Fukuyama, F. (2000). Povjerenje, Izvori; Huntington, S. P. (1998). Sukob civilizacija, Izvori; Friedman, T. L. (2003). Lexus i maslina, Izvori.
Individualni esej; Grupni seminar; Test I; Test II; Test III; Završni ispit iz predavanja; Završni ispit iz knjige; Zalaganje
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. |
IT106 INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE
Trajanje (semestara): 1 Kolegij ima zadatak studente upoznati sa općom kulturom iz informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) te naučiti ih koristiti razne alate za brzo rješavanje problema. Ponavljamo osnove brojevnih sustava, analiziramo gradu računala, uvodimo osnovne pojmove o operacijskim sustavima, te dolazimo do MS Office-a. Studenti će naučiti napraviti prijelom teksta, obradu slike, napraviti prezentaciju, web stranice te jednostavne baze podataka. U zadnjem dijelu dotaknut ćemo veoma aktualne teme: mobilne komunikacije, računalne mreže, e-poslovanje, multimediju i e-learning. Predmet pruža osnovu za niz predmeta: E-poslovanje, Management informacijskih sistema, Project Management, Poslovna dinamika itd. Predviđeno je da u okviru kolegija studenti upoznaju WebCT jedan od najboljih courseware alata za komunikaciju studenata i profesora, te za procjenu i samoprocjenu znanja. Opće. Studente upoznati sa općom kulturom iz informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Naučiti ih koristiti razne alate za brzo rješavanje problema iz područja osnova informatičke i komunikacijske tehnologije. Predmet pruža osnovu za niz predmeta: E-poslovanje, Management informacijskih sistema, Project Management, Poslovna dinamika itd. Specifične. Saznanje o gradi računala i osnovnim pojmovima o operacijskim sustavima. Studenti će naučiti napraviti prijelom teksta, obradu slike, napraviti prezentaciju, web stranice te jednostavne baze podataka. Studenti će naučiti osnove obrade slike te crtanja na računalu.
Upoznavanje studenata sa detaljnom organizacijom predavanja i vježbi iz ICT-a. Brojevni sustavi (decimalni, binarni, oktalni, heksadecimalni, zadaci za vježbu).Grada računala, mikroprocesor, memorije. Osnovna podjela memorija. Ulazno/izlazna jedinica. Općenito o operacijskim sustavima: Win, Unix, Linux. WIN okruženje. Metafora. Ekranski prikaz. Izbornici. Okvir za dijalog. MS Office: klase izbornika. MS Word: definiranje dimenzija, rad s izbornicima, stilovi. Power Point: Slide, Master slide, Template, pisanje teksta, ubacivanje slika, animacije, efekti, prezentacije. MS Excel: Osnovni pojmovi i organizacija. Uvjetno oblikovanje ćelije. Rad s listama. Filtriranje zapisa. Izračuni u Excelu: zbrajanje, uvjetno zbrajanje, računanje prosjeka, MIN i MAX. Apsolutne i relativne adrese COUNTIF prosjeka. Internet. Elektronička pošta. MS Outlook. Studentske prezentacije. Mobilne komunikacije: Razvoj tehnologija. GSM arhitektura. Klase GPRS mobitela. Wireless Aplication Protocol (WAP). SMS. Multimedia message service (MMS). M-commerce. Baze podataka: Uvod. Funkcije SUBP-a. Relacijske baze podataka. Primarni i sekundarni ključ. Transakcije. Osobine transakcija. ICT u obrazovanju. Sinkrono i asinkrono učenje na daljinu. Videokonferencije. Multimedija, digitalna obrada slike, formati slika, digitalna obrada zvuka, zvučni formati, video-zapis. Računalne mreže: LAN, WAN, ISDN, ATM, Mreže u Hrvatskoj.
Predavanja, vježbe u računalnoj učionici, diskusije tijekom predavanja i putem Interneta, studentske prezentacije
Munnelly, B. (January 2004).The Complete Coursebook, Prentice Hall; Williams, B. & Sawyer, S: Using Information Technology: A Practical Introduction to Computers and Communications, McGraw-Hill; Flynn, M. J.: Computer Architecture: Pipelined and Parallel Processor Design; Milijaš, LJ.: PC škola – Office XP; Ribaric, S.: Arhitektura računala.
Aleksić-Maslač, K. & Jeren, B. (2000). Development of Distance Learning in Croatia, International Conference on Engineering Education, Taipei (Taiwan); Aleksić-Maslač, K. & Jeren, B. ( August 4-8, 2001). Asynchronous distance learning model (ADL), ICEE, Oslo (Norway); Microsoft Office – Priručnici.
Test I; Test II; Test III; Završni test; Vježbe; Aktivnost na predavanjima; ECDL diploma; Studentska prezentacija; Aktivnost
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. |
LN108 ENGLESKI JEZIK ZA EKONOMISTE
Trajanje (semestara): 1 Osnovni ciljevi kolegija su: predstaviti studentima jezik i pojmove s kojima će se susretati u knjigama, novinama, časopisima i na internet stranicama, a usko su povezani s područjem ekonomije i gospodarstva te olakšati njihovo usvajanje, razviti njihovo razumijevanje ekonomskih i poslovnih tekstova, usavršiti vještinu slušanja i razumijevanja usmene komunikacije, omogućiti studentima analizu, kritiku i raspravu na engleskom jeziku vezano uz stručno područje za koje se obrazuju. Opće. Razumijevanje I upotreba osnovnih pojmova iz poslovnog svijeta i svijeta ekonomije. Specifične. Razviti razumijevanje ekonomskih tekstova, usavršiti vještinu slušanja u usmene komunikacije na engleskom jeziku, omogućiti analizu, kritiku I raspravu na engleskom jeziku u području za koje se studenti obrazuju.
Engleski jezik za ekonomiste osmišljen je kako bi studentima ZSEM-a omogućio razumijevanje i upotrebu osnovnih pojmova iz poslovnog i svijeta ekonomije. Jezično obrađuje najvažnije dijelove managementa, proizvodnje, marketinga, financija i makroekonomije. Engleski jezika za ekonomiste omogućit će studentima i dodatnu vježbu, mnogobrojne mogućnosti da se usmeno i pismeno izraze individualno kao i rad u manjim skupinama ili u paru. Dodatni nastavni materijali uključivat će autentične tekstove iz područja ekonomije, slušanje i analizu razgovora s poslovnim ljudima te velik broj rijeci i korisnih fraza.
Workshops.
MacKenzie, I. (2002). English for Business Studies, Cambridge University Press.
aktualna ekonomska literatura i članci
Pismeni ispit, usmeni ispit, pop quizes, domaće zadaće, prisutnost na nastavi, aktivno sudjelovanje.
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave.
METODE/OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE Predavanja, vježbe u računalnoj učionici, diskusije tijekom predavanja i putem Interneta, studentske prezentacije
Munnelly, B. (January 2004).The Complete Coursebook, Prentice Hall; Williams, B. & Sawyer, S: Using Information Technology: A Practical Introduction to Computers and Communications, McGraw-Hill; Flynn, M. J.: Computer Architecture: Pipelined and Parallel Processor Design; Milijaš, LJ.: PC škola – Office XP; Ribaric, S.: Arhitektura računala.
Aleksić-Maslač, K. & Jeren, B. (2000). Development of Distance Learning in Croatia, International Conference on Engineering Education, Taipei (Taiwan); Aleksić-Maslač, K. & Jeren, B. ( August 4-8, 2001). Asynchronous distance learning model (ADL), ICEE, Oslo (Norway); Microsoft Office – Priručnici.
Test I; Test II; Test III; Završni test; Vježbe; Aktivnost na predavanjima; ECDL diploma; Studentska prezentacija; Aktivnost
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. |
MT103 MATEMATIKA 1
Trajanje (semestara): 1 Cilj ovog kolegija je upoznati polaznike s osnovnim pojmovima i tehnikama diferencijalnog i integralnog računa i njihovim primjenama u ekonomiji. Razvija se sposobnost apstraktnog razmišljanja i upoznaje precizan matematički način izražavanja. Studenti rješavanjem velikog broja zadataka stječu vještinu matematičkog modeliranja i kvantitativnog rješavanja problema. Opće. Sposobnost apstraktnog razmišljanja i preciznog izražavanja, Matematičko modeliranje problema iz ekonomske teorije i prakse, Vještina kvantitativnog postavljanja i rješavanja problema.
U uvodnom dijelu kolegija ponavljaju se neke teme srednjoškolske matematike i detaljno obraduju realne funkcije. Nakon toga obraduju se osnovni pojmovi diferencijalnog računa (limes, neprekidnost, derivacija) uz brojne primjere iz ekonomije. Naučene tehnike i pojmovi primjenjuju se na problem optimizacije funkcije jedne i više varijabli. Kolegij završava s pojmom integrala i njegovim ekonomskim primjenama.
Predavanja, vježbe, interaktivni sadržaji na WebCT-u (diskusije, testovi)
Barnett, R.A., Ziegler, M.R., Byleen, K.E. (2003). Applied mathematics for business, economics, life sciences, and social sciences, Prentice Hall; Brückler, F. M.: Matematika 1 (skripta).
Chiang, A.C. (1994).Osnovne metode matematičke ekonomije, Mate; Dowling, E.T. (1992).Introduction to mathematical economics, Schaum's Outline Series; Dowling, E.T. (1993).Theory and problems of mathematical methods for business and economics, Schaum's Outline Series.
Test I; Test II; Test II; Završni ispit; Dolasci na nastavu i obavljanje studentskih dužnosti.
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. |
SC107 UVOD U FILOZOFIJU
Trajanje (semestara): 1 Kritičko razmišljanje o općim temama humanističkih i društvenih znanosti s naglaskom na filozofska pitanja i teme iz područja filozofije ekonomije. Razumijevanje filozofskog pristupa u primijenjenoj filozofiji napose poslovnoj etici, filozofiji politike, prava i filozofiji ekonomije. Opće. Kritičko razmišljanje. Sinteza. Opća informiranost u društvenim i humanističkim znanostima.
Teme su okupljene u tri cjeline: teorijska filozofija (ontologija, epistemologija, etika), praktična filozofija (etika, primijenjena etika), i primijenjena filozofija (filozofija politike, prava, ekonomije, kulture).
Predavanja, diskusije, eseji.
Krkač, K. (2004). Filozofija ekonomije (knjiga, u pripremi).
Nagel, T. (2003). Vrlo kratki uvod u filozofiju, KruZak, Zagreb.
Esej. Usmeno ponavljanje. Pismeni ispit.
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. |
SC113 SOCIOLOGIJA
Trajanje (semestara): 1 CILJEVI UČENJA Kolegij je osmišljen kao priprema za uspješno poslovanje u globaliziranom multikulturalnom svijetu u kojem društveni kontekst ima direktne aplikacije na ekonomske aktivnosti. Kao društvena znanost koja proučava pravila zajedničkog suživota i odnosa među ljudima, sociologija omogućava da bolje razumijemo i učinkovitije funkcioniramo unutar različitih društvenih institucija i organizacija. Pristup kolegiju temelji se na važnosti društvenih znanosti i sociološke edukacije u svrhu razvijanja vještina upravljanja. Tako studenti otkrivaju na koji način sociološka perspektiva pomaže u marketinškim istraživanjima kao što su zadovoljstvo klijenata, segmentacija tržišta ili različitim analizama ljudi i njihovih potreba. Po završetku kolegija, studenti će razumjeti na koji je način sociologija korisna u prodaji, upravljanju ljudskim potencijalima, upravljanju informacijama/podacima vezanim uz poslovanje te različitim propitivanjima vezanim uz tržište rada i odnosima na tržištu rada. Drugim riječima, jednako kao što je matematika preduvijet za financije i statistiku, tako je i sociologija preduvjet za učinkovito poslovanje jer ekonomija funkcionira u društvenom kontekstu s kojim je u međuovisnosti.
OKVIRNI SADRŽAJ Svrha je usvajanja znanja iz sociologije i promišljanja kroz sociološku perspektivu uvid u procese i silnice putem kojih mi utječemo na društvo, ali i društvo utječe na nas. Osim razvijanja kritičkog uvida i razumijevanja povezanosti društvenih struktura, silnica i specifičnih prilika pojedinaca, kolegij potiče timski rad. Cilj je timskog rada poboljšanje tehnika intelektualnog rada, razvoj radne inteligencije, povećanje samorefleksivnosti i samopuzdanja te usavršavanje komunikativnih sposobnosti. Također, kolegij potiče kritičko razmišljanje i primjenu socioloških perspektiva na suvremena društvena pitanja. Studenti kroz projekte i vježbe na predavanjima razvijaju sposobnost sociološke imaginacije jer ona pomaže dekodirati društveni kontekst i odnose moći, a time usvajaju vještine uočavanja problema na lokalnoj i globanoj razini suvremenog poslovanja. METODE/OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE Kolegij je organiziran prema tematskim cjelinama i predstavlja kombinaciju online učenja, vježbi na nastavi i samostalnih timskih projekata. Predavanja se tipično sastoje od: (1) Prezentacija timskih video ili strip uradaka; (2) Kratkih predavanja o određenoj temi; (3) Dijaloga o relevantnim studijama slučaja ili drugim oblicima interaktivnih vježbi. LITERATURA Magzan, M. i Katulić, L. (2009). Sociološka perspektiva u ekonomiji i svakodnevnom životu, ZSEM, skripta dostupna na Blackboard-u kolegija. Henslin, James M. (2011). Sociology: A Down-to-Earth Approach, 11th edition. New York: Prentice Hall. Macionis, J. And Ken Plummer. (2012). Sociology: A Global Introduction, 4th edition. New York: Pearson Prentice Hall.
OCJENJIVANJE Kolegij se polaže u predroku na temelju kontinuiranog rada tijekom semestra. Konačnu ocjenu u predroku formira ukupan rezultat iz tri segmenta ocjene (2 kolokvija i timski projekt), s time da je prag za prolaz 60%. Studenti koji kolokviraju kolegij na ovaj način, ne izlaze u tom slučaju na kumulativni usmeni ispit na redovnom ispitnom roku, a ocjena im je zaključena na kraju semestra. Ukoliko studenti ostvare manje od 60% tijekom semestra, nisu zadovoljili minimalni prag i u tom slučaju izlaze na redovan ispitni rok. Ispit je usmeni i uključuje čitavo gradivo te pitanja iz dodatne literature popisane u istoimenom folderu na webu kolegija. |
LN114 POSLOVNI ENGLESKI JEZIK
Trajanje (semestara): 1 Ovaj je kolegij prirodni nastavak kolegija Engleski za ekonomiste. Osnovni ciljevi kolegija su: predstaviti studentima jezik i pojmove s kojima će se susretati u knjigama, novinama, časopisima i na internet stranicama, a usko su povezani s područjem ekonomije i gospodarstva te olakšati njihovo usvajanje, razviti njihovo razumijevanje ekonomskih i poslovnih tekstova, usavršiti vještinu slušanja i razumijevanja usmene komunikacije, omogućiti studentima analizu, kritiku i raspravu na engleskom jeziku vezano uz stručno područje za koje se obrazuju. usto se studentima omogućuje aktivno korištenje usvojenog vokabulara kroz radionice i situacijske igre. Opće. Razumijevanje I upotreba osnovnih pojmova iz poslovnog svijeta I svijeta ekonomije. Ponašanje u poslovnom okruženju, sudjelovanje na poslovnim sastancima, komunikacija.
Poslovni engleski jezik osmišljen je kako bi studentima ZSEM-a omogućio razumijevanje i upotrebu osnovnih pojmova iz poslovnog i svijeta ekonomije. Jezično obrađuje najvažnije dijelove računovodstva i financija, bankarstva, poslovne etike, novca i oporezivanja, međunarodne trgovine, elektronskog poslovanja i poduzetništva.
Predavanja, vježbe.
MacKenzie, I. (2002). English for Business Studies, Cambridge University Press.
aktualna ekonomska literatura I članci
Pismeni ispit, usmeni ispit, pop quizes, domaće zadaće, prisutnost na nastavi, aktivno sudjelovanje.
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. |
DRUGI SEMESTAR
SC110 OSNOVE PRAVA
Trajanje (semestara): 1 Kolegij uvodi polaznike u osnovne koncepte obveznog, posebice trgovačkog prava te prava društava. Objašnjavanju se instituti obveznog prava (izvori, pojam ugovora, sklapanje ugovora, ugovorne strane, vjerovnik i dužnik, promjena ugovornih strana, instituti pojačanja obveznopravnog odnosa i osiguranja potraživanja, rješavanje sporova) i prava društava (vrste trgovačkih društava, ustroj trgovačkih društava). Iznose se samo temeljne naznake, bez ulaženja u sve pojedinosti. Znanje da neki instituti postoje i njihovo razumijevanje omogućavanju da se oni podrobnije izučavaju. Kolegijem se studente upoznaje s izvorima prava, jer je za poduzetnike, managere i ekonomiste najvažnije da su svjesni gdje mogu naći odgovor na određena pitanja i koga za to trebaju konzultirati, a ne nužno i da doista sami daju te odgovore. Cilj je kolegija dati sveobuhvatan pregled instituta obveznog prava i prava društava. Od studenata se ne očekuje da znaju ono što trebaju znati pravnici, nego se želi postići da shvaćaju važnost pravnih pravila i da znaju kada je i zašto prijeko potrebno angažirati pravnike. Jednako tako, značajno je da studenti steknu uvid u pravne posljedice određenog ponašanja poduzetnika, kao i da shvate da te pravne posljedice mogu imati dalekosežne gospodarske učinke. Opće. Jasno i efikasno pismeno i usmeno izražavanje. Vještina pregovaranja. Razumijevanje pravnih sistema. Koncept trgovačkog prava. Shvaćanje važnosti pravne regulacije.
Sadržaj kolegija je organiziran u dva dijela: opći - koja obuhvaća uvod u trgovačko pravo, izvore trgovačkog prava i gospodarske subjekte; posebni - koji obuhvaća vrste I karakteristike trgovačkih društava, osnivanje trgovačkih društava, neke trgovačke ugovore, sklapanje trgovačkih ugovora, odgovornost stranaka I rješavanje trgovačkih sporova.
Predavanja, vježbe, eseji, slučajevi, diskusije.
Gorenc, V (1997). Trgovačko pravo, Školska knjiga; Gorenc, V. (2004).Trgovačko pravo, Školska knjiga; Udžbenik u pripremi / Unpublished manuscript of a textbook written by the instructors.
Članci koje odabere nastavnik tijekom kolegija; U pripremi zajednički udžbenik nastavnika iz Trgovačkog prava.
Pohađanje i aktivnost na predavanjima. Test I. Test II. Završni test. Esej. Vježbe.
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. |
EC102 OSNOVE EKONOMIJE 2
Trajanje (semestara): 1 Kolegij uvodi polaznike u osnovne koncepte makroekonomije i ekonomske teorije. Tijekom kolegija studenti razvijaju sposobnost analiziranja i kritičkog razmišljanja o funkcioniranju cjelokupnog gospodarstva. Aktivnim sudjelovanjem u diskusijama i vježbama, nastavi na engleskom jeziku (timski rad, naglasak na prezentacije i kreativnost), grupnim i individualnim radovima, studenti razvijaju sposobnost razumijevanja gospodarskog razvoja i globalizacije, kako da uzimaju u obzir makroekonomske parametre za kvalitetno poslovno odlučivanje, te razvijaju vještine vođenja i motiviranja drugih uključujući sposobnost timskog rada i vođenja timova Opće. Vještine analitičkog razmišljanja, sinteze i kritičkog razmišljanja, Kvantitativne vještine, Sposobnost jasnog i efikasnog pismenog i usmenog izražavanja, Sposobnost jasnog i efikasnog pismenog i usmenog izražavanja na engleskom jeziku, Multikulturalno razumijevanje i razumijevanje za idejne različitosti, Vještine javnog prezentiranja informacija, Sposobnost učinkovitog timskog rada.
Sadržaj kolegija organiziran je u četiri veće cjeline. Nakon uvodne analize problema raspodjele dohotka i bogatstva, te analize nejednakosti i siromaštva, studente se uvodi u osnovne pojmove i koncepte makroekonomije. Studente se upoznaje sa sustavom nacionalnih računa i kako se izračunava ključna mjera ukupne nacionalne proizvodnje, bruto domaći proizvod. U ovom drugom dijelu prikazuju se sastavnice BDP, upoznaju se koncepti potrošnje, štednje, investicija, budžetske potrošnje, agregatne potražnje i modela multiplikatora. Upoznaju se osnove međunarodne razmjene i usvajaju se osnove funkcioniranja bankarskog sustava, uloga centralne banke i monetarna politika. U trećem dijelu uči se o stabilizacijskoj politici i funkcioniranju otvorene ekonomije. Studenti ovladavaju pojmom poslovnih ciklusa, uče o politici stabilizacije i različitim gledanjima makroekonomskih škola na taj problem Posebna se pažnja posvećuje funkcioniranju otvorene ekonomije - međunarodnoj razmjeni, deviznim tečajevima, komparativnoj prednosti i protekcionizmu. U zadnjoj, četvrtoj cjelini, studentima se predstavlja sinteza u okviru dvije velike teme strategija gospodarskog razvoja i djelovanje globalnog gospodarstva.
predavanja, diskusije, vježbe, nastava na engleskom jeziku, analiza slučajeva
Samuelson, P.A. & Nordhaus, W.D. (2000). Ekonomija, Mate, Zagreb.
Babić (2000). Makroekonomija, Mate, Zagreb; www.hnb.hr; www.mfin.hr; Yohe, G. W. (2000). Vodič uz knjigu za Samuelsona.
Aktivnost; Individualni esej; Nastava na engleskom jeziku; Test I; Test II; Završni test
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. |
MT104 MATEMATIKA 2
Trajanje (semestara): 1 Cilj ovog kolegija je upoznati polaznike s osnovnim pojmovima i tehnikama linearne algebre, linearnog programiranja i teorije igara, te njihovim primjenama u ekonomiji. Razvija se sposobnost apstraktnog razmišljanja i upoznaje precizan matematički način izražavanja. Studenti rješavanjem velikog broja zadataka stječu vještinu matematičkog modeliranja i kvantitativnog rješavanja problema. Opće. Sposobnost apstraktnog razmišljanja i preciznog izražavanja, Matematičko modeliranje problema iz ekonomske teorije i prakse, Vještina kvantitativnog postavljanja i rješavanja problema.
Na početku kolegija obraduju se sustavi linearnih jednadžbi i Gaussova metoda eliminacija. Upoznaje se pojam matrice, računske operacije s matricama i njihove ekonomske primjene. Iduća cjelina posvećena je problemu optimizacije linearne funkcije uz uvjete zadane nejednakostima i simpleks metodi (linearno programiranje). Osim toga obrađuje se nekoliko ekonomskih modela koji koriste linearne diferencijalne i diferencijske jednadžbe s konstantnim koeficijentima i metode rješavanja takvih jednadžbi, te daje kratak uvod u teoriju igara.
Predavanja, vježbe, interaktivni sadržaji na WebCT-u (diskusije, testovi)
Barnett, R.A., Ziegler, M.R., Byleen, K.E. (2003). Applied mathematics for business, economics, life sciences, and social sciences, Prentice Hall. Brückler, F.M.: Matematika 2 (skripta)
Chiang, A.C. (1994). Osnovne metode matematičke ekonomije, Zagreb: Mate; Dowling, E.T. (1992). Introduction to mathematical economics, Schaum's Outline Series; Dowling, E.T. (1993). Theory and problems of mathematical methods for business and economics, Schaum's Outline Series; Stahl, S. (1999). A gentle introduction to game theory, American Mathematical Society
Test 1 Test 2; Test 3; Završni ispit; Dolasci na nastavu i obavljanje studentskih dužnosti.
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. |
MT109 STATISTIKA 1
Trajanje (semestara): 1 Cilj predmeta Statistika 1 je upoznavanje i savladavanje osnovnih statističkih tehnika koje se koriste u poslovnoj praksi, s naglaskom na tumačenju statističkih pokazatelja, posebno onih sadržanih u standardnim ispisima rezultata statističkih programa za računalo. Student mora biti osposobljen za uređivanje podataka, formiranje statističkih nizova, grafičko i tabelarno prikazivanje podataka, te njihovu analizu pomoću relativnih brojeva, srednjih vrijednosti, mjera disperzije, asimetrije, zaobljenosti te mjera koncentracije. Također, studenti će se upoznati s osnovnim pojmovima iz područja vjerojatnosti, te svojstvima nekih od najčešće primjenjivanih funkcija vjerojatnosti diskretne i kontinuirane slučajne varijable Opće. Upoznavanje i savladavanje osnovnih statističkih tehnika koje se koriste u poslovnoj praksi. Osposobiti studente za tumačenje statističkih pokazatelja, posebno onih sadržanih u standardnim ispisima rezultata statističkih programa za računalo. Osposobiti studente za uređivanje podataka, formiranje statističkih nizova, grafičko i tabelarno prikazivanje podataka. Osposobljavanje za analizu podataka pomoću relativnih brojeva, srednjih vrijednosti, mjera disperzije, asimetrije, zaobljenosti te mjera koncentracije. Usvojiti osnovne pojmove iz teorije vjerojatnosti. Upoznati svojstva nekih od najčešće primjenjivanih funkcija vjerojatnosti diskretne i kontinuirane slučajne varijable.
Predmet Statistika 1 čine dvije glavne grupe tema: metode deskriptivne statistike i elementi teorije vjerojatnosti: 1. Uvodno predavanje i pregled cjelokupnog gradiva. Pojam statistika, podaci i njihovo prikupljanje, matrica podataka, podjela na deskriptivnu i inferencijalnu statistiku. Uređivanje podataka i formiranje statističkih nizova. Tabelarno i grafičko prikazivanje podataka, te njihova analiza pomoću relativnih brojeva. Tabela kontingencije. Grafičko prikazivanje numeričkih nizova. Relativni brojevi koordinacije i indeksi kvalitativnih nizova. Srednje vrijednosti. Aritmetička sredina – računanje, svojstva i primjene. Harmonijska sredina, geometrijska sredina, mod. Medijan, kvantili. Mjerenje disperzije: interkvartil, koeficijent kvartilne devijacije, Box-plot. Varijanca, standardna devijacija, koeficijent varijacije, momenti. Standardizirano obilježje, nejednakost Cebiševa, mjere asimetrije, mjera zaobljenosti. Mjere koncentracije. Vjerojatnost, pravila računanja s vjerojatnostima, dijagram stabla, Bayes-ov teorem. Funkcije vjerojatnosti diskretne slučajne varijable. Funkcije vjerojatnosti kontinuirane slučajne varijable
Predavanja, diskusije, vježbe (izrada zadataka, vježbe na računalu)
Gogala, Z. (2001). Osnove statistike, Zagreb: Sinergija; Lind, A.,Mason, R.D., Marchal, W.G., (2000). Basic Statistics, New York: McGraw-Hill
Aczel, A. D., (1999). Complete Business Statistics, New York:McGraw-Hill
Test I; Test 2; Završni test; Seminarski rad; Aktivnost na vježbama; Prisutnost
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. |
MT112 MATEMATIKA ZA EKONOMISTE I MANAGERE
Trajanje (semestara): 1 Ovaj kolegij omogućava polaznicima pregled i usvajanje osnovnih pojmova i metoda matematičke analize poslovanja. Da bi se ovaj cilj postigao tijekom predavanja i vježbi, polaznici će nakon upoznavanja osnovnih teorijskih postavki biti provedeni kroz velik broj zadataka. Cilj kolegija je osigurati usvajanje matematičkih tehnika i metoda za analizu poslovanja u realnom poslovnom okruženju što će polaznicama u kasnijem profesionalnom radu omogućiti zauzimanje pravilnog stava u danoj situaciji i predlaganje ili donošenje odgovarajućih odluka. Opće. Usvajanje kvantitativnog načina razmišljanja, Kvantifikacija ekonomskih fenomena, Razvoj analitičkog pristupa u donošenju odluka u poslovnom okruženju.
Ovaj kolegij omogućava polaznicima pregled i usvajanje osnovnih pojmova i metoda matematičke analize poslovanja. Da bi se ovaj cilj postigao tijekom predavanja i vježbi, polaznici će nakon upoznavanja osnovnih teorijskih postavki biti provedeni kroz velik broj zadataka. Teme koje se obraduju u cilju stjecanja znanja o klasičnim računima gospodarske matematike pokrivaju obračun troškova rada i kapitala te analizu financijskih izvještaja temeljenu na poznavanju njihove strukture i različitih izvedenih pokazatelja. Nakon toga studenti se upoznaju s jednostavnim i složenim kamatnim računom što podrazumijeva poznavanje ukamaćivanja depozita, izračuna rate potrošačkog kredita, kamatnih i diskontnih zadužnica, različitih kamatnih stopa, periodičnih uplata i isplata te interkalarne kamate i konverzije zajma. Nakon definiranja različitih modela otplate zajmova, studenti će steći i osnovna znanja o dionicama, obveznicama i ocjeni investicijskih projekata. Time će se ostvariti cilj kolegija, odnosno osigurati usvajanje matematičkih tehnika i metoda za analizu poslovanja u realnom poslovnom okruženju što će polaznicama u kasnijem profesionalnom radu omogućiti zauzimanje pravilnog stava u danoj situaciji i predlaganje ili donošenje odgovarajućih odluka. METODE/OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE Predavanja, vježbe
Šutalo, I., Jemrić, I., Volarević, H. (u pripremi). Matematika za ekonomiste i managere, Zagreb: Mate
Roueche, N. & Graves, V. (2001). Business Mathematics: A Collegiate Approach, 8th Edition, New Jersey: Prentice Hall, Inc.Relic, B. (2003). Gospodarska matematika, 2nd edition, Zagreb: Računovodstvo i financije.
Test I; Test II; Test III; Aktivno sudjelovanje u nastavi; Esej; Usmeni test.
Studenti mogu odabrati da kolegij polažu samo preko ispitnih rokova. Ispit je u pravilu pismeni, a prema potrebi i procjeni nastavnika može biti i usmeni. Nastavnik može odabrati kao uvjet izlaska na ispit uspješno ocijenjen bilo koji od navedenih elemenata ocjenjivanja/ispitivanja znanja koji se provode tijekom semestra/nastave. |
IZBORNI KOLEGIJ
Studenti moraju u ovom semestru odlušati jedan izborni kolegij. Za kompletan popis izbornih kolegija koje Zagrebačka škola ekonomije i managementa nudi, KLIKNITE OVDJE. |






