Najbolja avantura je ona koje se najviše bojite - Zagrebačka škola ekonomije i managementa

Povratak

Najbolja avantura je ona koje se najviše bojite

Sokrat je jednom rekao “Hrabar je onaj čovjek koji ne pobjegne, nego ostane na svom mjestu i bori se.” Upravo su to napravili studenti 3. godine ekonomije i managementa na engleskom jeziku, Juraj Bošnjak i Lovro Lui. Ovi studenti su odlučili hrabro izaći iz svoje komfort zone i baciti se u najveću nepoznanicu koja im se nudi – Rusija, najveća država svijeta. Odlučno su dokazali svima kako se mogu snaći, puno naučiti, ali se još više i zabaviti u zemlji u kojoj većina ljudi ne priča engleski jezik, ali priča jezik zajedništva.

 

I: Bok, dečki! Hvala vam što ste našli vremena da s nama podijelite vaše zanimljivo iskustvo razmjene iz Rusije. Rekli ste da studirate ekonomiju i management na engleskom jeziku, kako to da ste se odlučili na taj potencijalno kompliciraniji potez u obrazovanju?

 

L: Odlučili smo se na studiranje na engleskom jeziku kako  bi se bolje pripremili za ono što nas čeka u budućnosti, te kako bi naučili termine koji se danas koriste na globalnom tržištu.

 

J: Da, prije nego što smo se upisali na ZŠEM čuli smo puno pozitivnih stvari koje su se ostvarile i ispunile kao i sva naša očekivanja. Opcija studiranja na engleskom jeziku nam je bila dodatni bonus koja nas uz sve ostalo na ovom fakultetu posebno priprema na današnje zahtjevno poslovno tržište. Također mi se posebno svidjelo što sam na ZŠEMu imao priliku njegovati svoju sportsku karijeru uz obrazovanje. Svi su zaista imali puno razumijevanja i uvijek su mi izlazili u susret.

 

I: Svaka čast na upornosti i predanosti vašim ciljevima u budućnosti. Kako to da ste se odlučili na razmjenu na tako daleko i nepoznato mjesto?

 

L: Odlučili smo se za Moskvu zato što smatramo da je Rusija neistraženo tržište koje donosi puno novih prilika za razvoj u poslovnom i obrazovnom smislu, ali i osobnom. Ljudi često imaju predrasude prema Rusiji, no mi smo htjeli sebi i drugima dokazati da to nije istina.

 

J: Htjeli smo izaći iz svoje zone komfora u kojoj smo cijeli život, te se maknuti od svega što nam je poznato i dostupno. Smatramo da se najbolje uči kroz nova iskustva, a mi smo se odlučili za potencijalno najekstemniju opciju kako bi dobili najbolje iskustvo.

I: Koliko vam se bilo teško priviknuti na život u Moskvi i zašto?

 

L: Nakon prvotnog šoka koji je uslijedio nakon shvaćanja da smo potpuno sami u potpuno nepoznatom okruženju, postalo je vrlo uzbudljivo.  Jedina prava prepreka bila je jezična barijera.

 

J: Gotovo nitko nije pričao engleski i sve je bilo na ćirilici. U početku smo se osjećali pomalo izgubljeno, no ljudi iz Rusije su zaista iznimno gostoljubivi  i pristojni što nam je sve puno olakšalo.

 

I: To je zbilja lijepo za čuti. Drago nam je što ste imali tako pozitivno iskustvo s ljudima. Kakvo vam je bilo samo obrazovno iskustvo na ekonomskom sveučilištu Plehov? Jesu li i tu jezične barijere predstavljale problem?

 

L: Profesori zaista odlično pričaju engleski jezik i vrlo su susretljivi prema učenicima s razmjene.  No, kampus je ogroman i čini ga 15 tisuća studenata, te je pomalo teško na početku se prilagoditi na takav način i pristup, zato što smo na ZŠEMu naviknuli na takozvano personalizirano obrazovanje gdje profesori poznaju naše prednosti i mane, te nas na temelju toga mogu usmjeriti u pravom smjeru.

 

J: U početku je bilo zaista teško snaći se u tako velikom kampusu. Ne znaš gdje trebaš ići, gdje se prvo okrenuti, koga možeš nešto pitati… No, u tome i jest čar. Takve nepoznate situacije su nepredvidljive, uzbudljive i tjeraju te dalje. Ima nešto posebno korisno u učenju iz iskustava koja su nam neugodna.

 

I: Svaka čast na tako pozitivnoj perspektivi! U tom kampusu je zaista puno studenata, koliko ih je s vama dijelilo iskustvo razmjene?

 

J: Upoznali smo puno studenata na razmjeni i to s puno različitih strana svijeta. Upoznali smo se s puno studenata iz Hrvatske također, ali i iz Azije, Amerike i ostatka Europe. Stekli smo dobre prijatelje i još uvijek smo u kontaktu s njima.

 

L:Zapravo smo se svi s razmjene povezali zato što smo bili u istoj situaciji. Daleko od doma i svega poznatog, imali smo jedino sami sebe što nam nije donijelo osjećaj usamljenosti nego svojevrsnog zajedništva u toj “samoći”. Iako smo se svi razlikovali zbog različitih kultura, društvenih i drugih sustava iz kojih dolazimo, to nas nije kočilo nego je dodatno obogatilo naše iskustvo.

 

I: Na koji način ste se družili i zabavljali? Je li to drugačije nego u Hrvatskoj?

 

L: Gotovo je isto. Sam način zabave i  noćni život je vrlo sličan onom u Hrvatskoj. Svi su izrazito druželjubivi unatoč jezičnoj barijeri, a sam grad nudi jako puno mogućnosti koje ni mi nismo uspjeli istražiti u pola godine koje smo proveli tamo.

 

J: Zaista nam nikada nije bilo dosadno, grad je jako velik i nikada ne spava.

 

I: Ova razmjena zaista zvuči zanimljivo s obrazovne strane, ali i s društvene! Imate li neke savjete za studente koji trenutno razmišljaju o razmjeni?

 

L: Mislim da bi svi mi na ZŠEMu trebali iskoristiti ovu jedinstvenu priliku za učenje i osobni razvitak izvan zone komforta. Mi smo odabrali opciju za koju smo smatrali da je najnepoznatija, te koja će nas najviše naučiti i pripremiti za budućnost. U Zagreb smo se vratili kao potpuno drugačiji ljudi s pozitivno izmjenjenim mindsetom.

 

Hvala vam dečki! Vjerujem da će ovaj razgovor i vaša pozitivna iskustva inspirirati puno studenata da se odvaže i upuste u avanturu razmjene.

U 5% najboljih poslovnih škola u svijetu

ZŠEM među 200 najboljih u svijetu, među 60 najboljih u Europi

ZŠEM postao centrom izvrsnosti u edukaciji HR specijalista