Stablo znanja - početak uspješne studentske priče - Zagrebačka škola ekonomije i managementa

Povratak

Stablo znanja – početak uspješne studentske priče

Marko Komerički i Tomislav Jantol

 

Za početak, dečki, možete li nam ukratko objasniti što je Stablo znanja te kako je do njega došlo?

Marko: Cijela je priča započela za vrijeme realizacije komercijalnog projekta za jednu tvrtku u kino dvorani SC-a. Projekt je bio vrlo uspješan i usmjeren novim trendovima pa mi je nekoliko zaposlenika Studentskog centra spomenulo da SC-u fali sličnog sadržaja i mladih ljudi sa novim idejama.

Dugo sam vremena želio pokretati projekte koji su značajni za društvo i koji će pomoći društvu da ide naprijed. Imao sam sreću voditi projekte “Advent na Zrinjevcu” i “Ledeni park na Tomislavcu”, koji su postigli značajan uspjeh i radi kojih je Zagreb prepoznat kao adventska destinacija. Međutim, smatrao sam da je potrebno napraviti značajniji korak za društvo od kojih bi mladi i društvo mogli imati koristi odmah i u budućnosti.  Probao sam to spojiti u jedno i razvio sam ideju za projekt Stablo znanja. SC sam vidio kao idealnu lokaciju za početak društveno korisnog projekta radi simbolike, jer je po mnogočemu zaostao u vremenu i po načinu funkcioniranja se može usporediti sa državnim aparatom, tako da, ukoliko se nešto može promijeniti u SC-u i među mladima, može se i na razini države. Poruka koju je projekt trebao poslati je, prije svega, “Može se!”. Svi smo mi dio društva i svatko od nas može, i treba, imati važnu ulogu u kreiranju društva, a kad svi krenemo u istom smjeru, malo tko nas može zaustaviti. Ne smijemo se žaliti bez da smo dali sve od sebe, sami kreiramo svoj život i svoju sudbinu pa stoga ne možemo samo čekati da netko drugi učini nesto za nas, da nas sve čeka na pladnju ili da krivimo druge za situaciju u kojoj se nalazimo bez da smo sve dali daju promijenimo. Bitno je preuzeti odgovornost.

Pri razvoju ideje, razmišljao sam o tome što bi mladima bilo potrebno te što je meni nedostajalo kad sam pokretao svoje projekte, otvarao svoju firmu. Ideja projekta bazira se na izvrsnosti i na poticanju izvrsnosti na svim poljima i za to je potrebno osigurati uvjete i alate za mlade. Nakon što sam uobličio ideju i raspisao projekt, predstavio sam ga najbližim osobama i svima za koje sam mislio da bi svojim mišljenjem mogli doprinijeti projektu i njegovom razvoju.

Zapravo, dobio sam uglavnom vrlo pozitivne reakcije i malo dodatnih ideja. To je bio znak da mogu krenuti u realizaciju. Na početku sam bio sam, ali bih svakako naglasio veliku pomoć svoje obitelji koja me podupirala u tome i pomoći i angažmanu svog brata Danka. Uz njega bih naglasio veliki angažman svog prijatelja Leona Grdića. Njih dvojica su svakako najviše vremena posvetili razvoju i realizaciji projekta. Zajedno smo radili na razvoju projekta i realizaciji preko godinu dana.
Također, naglasio bih i uključenost svog prijatelja Antuna Paradžika, bivšeg studenta ZŠEM-a, koji je studij i život preselio na Tajvan, i sa kojim sam proveo puno vremena raspravljajući o pravim koracima za bolje društvo.

 

Kako to da je odabrana baš lokacija Studentskog centra? Jesu li postojale neke prepreke za ostvarenje projekta?

Marko: U prošlom pitanju sam djelomično odgovorio na ovo pitanje, ali ima još razloga. Osim navedenih razloga, ima i praktičnih razloga poput izvrsne lokacije i velikog broja studenata koji svakodnevno dođu u Studentski centar. Međutim, studenti koji dođu u SC, ne borave tamo već im je to samo usputna stanica na koju dođu prvenstveno radi studentskog posla ili na ručak i večeru. Studentski centar trebao bi biti izvor znanja i razvoja cijelog grada, čak i države, na tome je potrebno raditi. Sa dvije strane kompleksa nalaze se željezničke pruge, koje bi trebale biti simbol dolaska a ne odlaska, kao što je to u zadnje vrijeme. Sa južne strane kompleksa, nalazi se AKD – Agencija za komercijalnu djelatnost, koja obavlja važne zadatke poput tiskanja osobnih dokumenata, kartica, državnih ispita, novca i slično. Neosporno je da su ti zadaci važni i da trebaju biti dobro nadzirani i čuvani, kao što jesu, ali smatram da je znanje još bitnije, da su mladi još bitniji, i da bi odraz infrastrukture SC-a trebao također biti pokazatelj toga. Pametno bi bilo zaštititi i čuvati mlade ljude i znanje i to je nešto na čemu trebamo raditi. Projekt i mjesto pokretanja projekta su odabrani iz praktičnih razloga, ali i simbolike, međutim, projekt je usmjeren na ljude i na njihovo djelovanje, ne na lokaciju i prostor i to je ono što je bitno za naglasiti. Prepreka i problema je bilo puno, ali ne želim pričati o tome, iz toga sam naučio i te sam probleme i prepreke nadišao i to je iza nas. Trebamo se usredotočiti na izazove i prepreke koji su sad pred nama. Ovo je tek početak i očekujem da se još ljudi pridruži u namjeri stvaranja boljeg i uspješnijeg društva.

 

Marko, možeš li nam objasniti koja je bila tvoja glavna motivacija kada si odlučio pokrenuti projekt?

Marko: Živimo u globaliziranom svijetu u kojem se svijet mijenja brže nego ikad prije, u vremenu četvrte industrijske revolucije, što je razlog više zašto se trebamo pripremati za izazove koji su pred nama i koji nas čekaju u budućnosti. Puno je informacija i mogućnosti pred svakim od nas i nekad je teško odlučiti se za pravi smjer. Vjerujem da je pravi smjer i rad na pomaganju društvu i zajednici u kojoj živimo, bez obzira gdje se nalazimo. Jedino na taj način možemo pomoći i osigurati napredak sebi, drugim i cijelom čovječanstvu.
Hrvatska je mlada država, čije je stanovništvo prije nešto više od dvadeset godina moralo proći kroz svu patnju i tugu rata, koja se oduprijela agresoru čime je otvoreno novo poglavlje, koje pišemo svi mi. Obrana Hrvatske i stvaranje suverene države samo je prvi korak u razvoju države i društva i toga moramo biti svjesni.  Hrvatska je zemlja u kojoj sam rođen, odrastao, učio i u kojoj i danas živim.
Imao sam priliku otići i živjeti u drugim, uređenijim državama, imati više materijalnog, ali smatram da to nije ispravno niti pošteno. Mislim da mogu i moram puno vratiti Hrvatskoj i da bi bilo vrlo sebično od mene da odem negdje drugdje bez da pokušam u Hrvatskoj. Nije lako, toga sam svjestan, ali isto tako nije niti teško. Previše je ljudi dalo svoje živote i stvaralo ovu državu na muci kako bismo imali priliku u miru stvarati bolju državu i bolje društvo, da to sve odbacimo i napustimo. To je moja glavna motivacija u svemu što radim jer vjerujem u napredak baziran na znanju i radu.
Teško je, treba se boriti i ne gubiti nadu. Volio bih da se projektom Stablo znanja pokaže da se može i to je dovoljno za početak. Volio bih da ljudi iskoriste priliku za rad, razvoj vlastitih projekata i stvaranje bolje društva. Puno je mogućnosti pred nama i možemo napraviti puno toga svi zajedno, napraviti bolje životne uvjete za nas i za naše potomke.

 

Kakav je odnos naših studenata prema projektu te postoji li prostor za povezivanje studenata s akivnostima Stabla znanja?

Tomislav: Iako smo prvu sjednicu studentskog zbora u ovoj akademskoj godini organizirali u Stablu znanja, za sada većina naših studenata nije upoznata sa aktivnostima koje provodimo. Postoji trend u kojem se naši studenti druže najviše među sobom, a manje ili minimalno sa studentima s ostalih obrazovnih institucija. Definitivno postoji mogućnost da naši studenti organiziraju projekte unutar Stabla znanja koji će biti u njihovu korist. Prvenstveno stvaranje kvalitetnijih odnosa sa studentima sa Sveučilišta koji će im danas ili sutra sasvim sigurno biti kolege. Pri tome mislim na izgradnji odnosa koji dopuštaju konstruktivne razgovore i šansu za samorazvoj. U tome je prilika za studente i nas da napravimo bolju povezanost studentske scene u Zagrebu s ciljem stvaranja kvalitetnijih radnih timova jer će uz razmjenu iskustava i jedna i druga strana profitirati. Drugo, uvijek tražimo studente koji se žele priključiti projektu i ovim putem pozivamo sve zainteresirane da se jave i sami izaberu svoje idealno mjesto u projektu. Unutar ovog projekta dešavaju se i drugi projekti kojima je Stablo znanja krovni, a među njima je i po prvi puta sveučilišna esports liga. Ekipe sa ZŠEM-a su tako ove godine nastupale u disciplinama League of Legends i Counter Strike: Global Offensive u kojoj je naša ekipa ušla u borbu za treće mjesto sa TVZ-om.  Također, uspješno smo održali radionicu programiranja sa studentima ZŠEM-a i studentima na razmjeni u sklopu izbornog kolegija programiranja, a cilj je da takvih događaja bude više. Studenti su bili oduševljeni prostorom i poželjeli su više vremena ovdje provoditi. Potencijala zbilja ima. Poseban doprinos mogu dati oni koji su slične inicijative vidjeli na studentskim razmjenama jer su vidjeli kako na tim mjestima studenti pokreću ideje i što se sve da napraviti. Po mojem mišljenju, to je jedan od temeljnih ciljeva studentske razmjene, da osoba osvježi svoje razmišljanje i s više entuzijazma korača dalje kroz život.

 

Kako Stablo znanja funkcionira na dnevnoj bazi i dali ste zadovoljni smjerom u kojem projekt ide?

Tomislav: Otvoreni smo za studente svakim radnim danom od 9 do 17 sati. Poslije 17 sati najčešće održavamo predavanja, no nastojimo ih organizirati poslije službenog radnog vremena kako bi studenti imali što više vremena za samostalno korištenje prostora. Za sada smo i više nego zadovoljni kako se projekt razvija. Imali smo više uspješno realiziranih projekata u suradnji sa studentskim udrugama, zborovima te imamo u ovih 3 mjeseca otkako smo krenuli što za pokazati. Studenti se još uvijek privikavaju na postojanje jednog takvog prostora u kojem mogu boraviti, a nisu dužni ništa plaćati. To nije nešto na što su obično navikli. Međutim, svijest ljudi se mijenja i to ne bismo trebali promatrati kao nešto fiksno. Od lagano pesimistične atmosfere među studentima koji dolaze u Studentski centar već se sada osjeti više nade u budućnost. Od projekata koje smatramo uspješnijim možemo izdvojiti AIBG Battleground, najveće studentsko natjecanje u programiranju umjetne inteligencije te brojne edukacije za studente usmjerene na pisanje životopisa i pripreme za ulazak u poslovni svijet. Vjerujem da ćemo kao društvo brže napredovati kada više pažnje usmjerimo u tehnologije koje su momentalno aktualne, a čiji su predvodnici razvoj samostalnih uređaja i alternativni izvori energije.

 

Koje su bile najveće prepreke u realizaciji projekta?

Marko: Kao što sam spomenuo, prepreka je bilo, ali su one iza nas i o njima ne bih želio pričati. Usredotočimo se na sadašnjost i budućnost. Bitne su one prepreke i izazovi koji su pred nama, a takvih je puno. Za to se trebamo pripremiti. Ali u isto vrijeme, pred nama je i jako puno prilika koje nam se otvaraju svakodnevno i koje možemo iskoristiti.

 

A od planova za budućnost, što bi istaknuli?

Marko: Planova za budućnost je puno, svi su usmjereni ostvarivanju ambicioznih ciljeva za pojedince i za društvo. Jedan od planova je poticati što više poduzetničkih pothvata koji će imati pozitivan učinak na ekonomiju i stvaranje više radnih mjesta. To su kratkoročni planovi koje bismo voljeli realizirati kroz formiranje investicijskog fonda koji će ulagati u mlade poduzetnike. Uz to, željeli bismo im pružiti i savjetodavnu podršku u njihovim projektim i na taj način pokušati maksimalno povećati šanse za uspjeh. Na uspjehu se gradi uspjeh i na to smo fokusirani. Imamo neki smjer u kojem želimo ići, što je dobro, taj se smjer može mijenjati ovisno o okruženju i mogućnostima koje su pred nama. Za sad nam je glavni plan nastaviti projekt sa istim entuzijazmom, trudom, radom i predanosti koji smo pokazivali i do sad. Nadamo se da će se još ljudi sličnog razmišljanja pridružiti i stvoriti dodatnu vrijednost za projekt i za sebe. Na tome ćemo nastaviti graditi i truditi se stvarati još više.

 

 

U 5% najboljih poslovnih škola u svijetu

Najbolja poslovna škola u Hrvatskoj

ZŠEM postao centrom izvrsnosti u edukaciji HR specijalista