Četvrti semestar

Sadržaj obuhvaća sljedeće teme:
1. Linearni regresijski modeli I (procjena parametara metodom najmanjih kvadrata, numerička stabilnost i pouzdanost procjenitelja temeljem metode najmanjih kvadrata, pretpostavke klasičnog regresijskog modela).
2. Linearni regresijski modeli II (svojstva procijenjenih parametara, testiranje hipoteza).
3. Višestruki regresijski modeli (procjena, inferencija).
4. Narušavanje klasičnih pretpostavki II (nenormalnost grešaka, stohastička objasnidbena varijabla).
5. Regresijska analiza vremenskih nizova (modeli s distribuiranim pomacima).
6. Multikolinearnost.
7 Heteroskedastičnost. White-test. Goldfeld-Quandt test. Autokorelacija u modelima vremenskih nizova. Durbin-Watson test.
8. Stohastičke objasnidbene varijable
9. Linearne restrikcije na regresijskim parametrima. Primjena F testa. Dodavanje i brisanje objasnidbene varijable.
10. Drugi testovi za linearne restrikcije—t-test, chi-test. Testiranje nelinearnih restrikcija. Test omjera vjerodostojnosti.

Cilj je ovog predmeta upoznati studente u prvom redu s primjenom regresijskih metoda u analiziranju ekonomskih podataka. Predmet obuhvaća i teoretske i praktične aspekte statističke analize i fokusira se na ocjenu različitih ekonometrijskih modela te njihovoj interpretaciji.

Sadržaj obuhvaća sljedeće teme:
1. Matrična algebra. Input-output matrice.
2. Determinante. IS-LM analiza preko Cramerovog pravila.
3. Euklidski prostori. Budžetski skupovi u prostoru dobara, prostor inputa, model investicija, IS-LM analiza.
4. Linearna nezavisnost. Rang matrice.
5. Sustavi linearnih jednadžbi. Markovljevi modeli zaposlenosti, IS-LM analiza, investicije i arbitraža.
6. Svojstvene vrijednosti matrice. Dijagonalizacija. Lesliejev model populacije.
7. Kvadratne forme.
8. Skupovi, relacije, funkcije. Relacije preferencije, funkcije korisnosti.
9. Nizovi i redovi.
10. Funkcije više varijabli. Diferencijalni račun funkcija više varijabli. Granični proizvod i elastičnost.
11. Teorem o implicitnim funkcijama. Linearni i nelinearni IS-LM model, ekonomija čiste razmjene.
12. Optimizacija bez ograničenja. Maksimizacija dobiti.
13. Optimizacija s ograničenjima. Ograničenja u obliku jednakosti, nejednakosti i miješana ograničenja.
14. Analiza osjetljivosti. Ekonomska interpretacija multiplikatora, teorem ovojnice.
15. Homogene i homotetične funkcije. Konveksne i konkavne funkcije.
16. Funkcija korisnosti i funkcija potražnje. Jednadžba Slutskog.
17. Trošak i dobit. Hotellingova lema. Shepardova lema.
18. Pareto efikasna rješenja.
19. Ekonomika blagostanja. Konkurentska ravnoteža, fundamentalni teorem ekonomike blagostanja.

Cilj predmeta je upoznati studente s načinima primjene matematičkih spoznaja i teorija u objašnjavanju ekonomske teorije. Svaka matematička tema koja se obrađuje ilustrira se i primjenjuje na nekom ekonomskom problemu. Na taj se način dobiva novi pogled na promatrani ekonomski problem koji omogućava bolje razumijevanje istog. Ekonomski modeli koji se promatraju su iz mikroekonomske i makroekonomske teorije.

Sadržaj obuhvaća sljedeće teme:
1. Osnove financijske intermedijacije.
2. Jednostavni kamatni račun.
3. Kratkoročni vrijednosni papiri – zadužnice i zapisi.
4. Kamatni račun – dekurzivni i anticipativni složeni kamatni račun.
5. Vremenska vrijednost novca. Sadašnja i buduća vrijednost. Periodične transakcije.
6. Diskretno i neprekidno ukamaćivanje.
7. Obračun amortizacije.
8. Interkalarna kamata i konverzija zajma.
9. Ocjena efikasnosti investicijskih projekata. Neto sadašnja vrijednost i interna stopa rentabilnosti
10. Instrumenti fiksnog prinosa. Osnovni pojmovi i tipovi obveznica.
11. Kotacija obveznica
12. Nominalna vrijednost i dospijeće.
13. Krivulja prinosa i ukupna stopa prinosa.

Cilj predmeta je upoznati studente s osnovama financijskog računa i njegovih najvažnijih primjena u praksi. Teme koje se obrađuju daju uvid u različite načine funkcioniranja sustava financijske intermedijacije, njihove elemente te matematičke tehnike koje se koriste u tržišnom vrednovanju dužničkih financijskih instrumenata.

Studenti će na kolegiju Makroekonomija proučavati literaturu iz područja makroekonomije s ciljem upoznavanja osnova makroekonomije, ključnih pojmova i ekonomskih zakonitosti tog područja: makroekonomske varijable i odnosi među njima, tržište dobara i usluga, financijsko tržište, tržište rada, agregatna ponuda i agregatna potražnja, funkcioniranje otvorene ekonomije – međunarodna razmjena, devizni tečaj, bilanca plaćanja, kamatni paritet, učinci očekivanja na kretanje makroekonomskih agregata. Ovaj kolegij ujedno završava ciklus od četiri osnovna ekonomska kolegija kojeg studenti pohađaju na prve dvije godine preddiplomskog studija. Na ovom kolegiju će studenti proučavati slučajeve iz svakodnevnog ekonomskog života, te će se upuštati u rasprave o lokalnim i globalnim makroekonomskim trendovima.

Cilj predmeta je naučiti modele kreiranje i razumijevanje državnih politika i općenito za razumijevanje funkcioniranja suvremenog gospodarstva. U okviru ovog kolegija studentima će se približiti nove teme koje su posljednjih godina bile dominantne u makroekonomiji – uloga očekivanja u kratkom i srednjem roku, implikacije otvorenosti u modernim ekonomijama, uloga informacija, analiza gospodarskog rasta. Također treba pokazati kako se makroekonomija može iskoristiti kao praktično oruđe prilikom donošenja odluka.

Kolegij uvodi polaznike u definicije prava i države, u osnovne pravne podjele te pravne pojmove i institute. Studenti se upoznaju s ustavnom i upravnom podjelom vlasti i sa odnosom pojedinh tijela državne vlasti te funkcionranjem države i pravnog sustava. Nakon tih osnovnih saznanja, studenti/polaznici se u vrlo općenitom, ali sustavnom obliku upoznaju s razlikvanjem društvene i pravne norme, izvorima prava, načelima i pojedinim važnim pravnim institutima. U nastavku se vrlo općenito obrađuju osnove nekih temeljnih grana prava: stvarnog, obveznog, procesnog, arbitražnog i radnog prava. Ova znanja studentima su potrebna ne samo kao dio opće naobrazbe (npr.: pravni tretman nekretnina) nego i kao podloga za kasnija znanja koja će stjecati kroz pravne kolegije na višim godinama studija, a koja mogu biti važna za buduće ekonomiste i managere. Povezanost prava i ekonomije danas je toliko naglašena da u svijetu postoje cijeli studijski programi zasnovani na kombinaciji ekonomskih i pravnih predmeta iz određenog područja.

Cilj je kolegija upoznati polaznike sa značajem prava za ekonomiste i sa pojedinim pravnim institutima u raznim granama prava. Kolegij predstavlja zaokruženu cjelinu jer studente najprije uvodi u javnopravni dio prava kroz analizu najvažnijih odredaba ustavnog i upravnog prava, a potom ih upoznaje s osnovama imovinskog i obveznog prava te temeljnim institutima radnog prava kao i s načinima rješavanja sporova između gospodarskih subjekata. Ovim kolegijem omogućit će se našim studentima/polaznicima da ekonomska znanja uspješno povežu sa odgovarajućim znanjima stečenim iz raznih pravnih područja, te da se upoznaju i s pravnom praksom u gospodarskom poslovanju.

Kolegij Socijalna psihologija ima za cilj pružiti studentima teoretsku osnovu za razumijevanje tema poput managementa, organizacijskog ponašanja, upravljanja ljudskim resursima i ponašanja potrošača s kojima se studenti susreću na višim godinama studija. Tijekom predavanja studenti se upoznaju s fenomenima socijalnog mišljenja, ponašanja i utjecaja. U okviru socijalnog mišljenja posebna pozornost bit će usmjerena prema sadržajima koji se odnose na socijalnu percepciju, socijalnu kogniciju, neverbalno komuniciranje, samo-predstavljanje, stavove i predrasude. U okviru socijalnog utjecaja posebna pozornost će se usmjeriti na grupne procese, stilove vođenja, te karakteristike i oblike socijalnog utjecaja. Svi primjeri koji se obrađuju na nastavi demonstriraju se putem eksperimenata, iskustvenih vježbi, video prikaza, itd..

Prva i jedina AACSB akreditacija u Hrvatskoj

Najbolja poslovna škola u Hrvatskoj

ZŠEM postao centrom izvrsnosti u edukaciji HR specijalista