Treći semestar

Sadržaj obuhvaća sljedeće teme:
1. Uvod. Primjeri statističkih problema. Statistički podaci. Pojam i klasifikacija statističkih obilježja. Frekvencijske razdiobe diskretnih obilježja. Tablični i grafički prikaz razdiobe. Neprekidna statistička obilježja. Grupirani podaci. Histogram.
2. Mjere centralne tendencije. Sredina (aritmetička, geometrijska, harmonijska). Medijan. Mod. Mjere lokacije (kvartili, decili, percentili, kvantili). Mjere varijabilnosti. Raspon. Interkvartil. Standardna devijacija. Dijagram pravokutnika. Geometrijska interpretacija aritmetičke sredine i medijana. Čebiševljeva nejednakost i interpretacija. Momenti. Standardizacija podataka. Mjere oblika (koeficijenti asimetrije i zaobljenosti).
3. Frekvencijske razdiobe dvodimenzionalnih statističkih obilježja (kontingencijske tablice). Marginalna i uvjetna frekvencijska distribucija. Regresijska funkcija. Statistička zavisnost/nezavisnost. Mjera odstupanja od statističke nezavisnosti u kontingencijskoj tablici. Kovarijanca i koeficijent korelacije. Koeficijent korelacije kao linearna mjera zavisnosti.
4. Dijagram raspršenja. Regresijski pravac. Metoda najmanjih kvadrata. Rastav varijance (za regresijski pravac). Primjeri. Teorem o projekciji u Rn. Geometrijska interpretacija rastava varijance.
5. Populacija i uzorak. Parametar populacije i statistika. Jednostavni slučajni uzorak (s ponavljanjem i bez ponavljanja, konačna i beskonačna populacija). Uzoračka razdioba. Primjer: procjena parametra proporcije u konačnoj populaciji sa i bez ponavljanja, i u beskonačnoj populaciji. Definicija slučajnog uzorka.
6. Empirijska funkcija distribucije. Glivenko – Cantellijev teorem. Binomni i polinomijalni model za statističke podatke. Normalni model.
7. Standardni normalni slučajni vektor. c2 -razdioba. Cochranov teorem. Uzoračke razdiobe i nezavisnost statistika X i S2. t-razdioba. F-razdioba.
8. Točkovne procjene parametara. Metoda momenata. Procjena parametara srednje vrijednosti i varijance. Nepristranost. Srednjekvadratna pogreška. Konzistentnost (primjena zakona velikih brojeva). Standardna greška. Asimptotska razdioba od X i S2 (primjena centralnog graničnog teorema). Metoda najveće vjerodostojnosti. Asimptotska razdioba procjenitelja najveće vjerodostojnosti. Primjeri.
9. Intervalno procjenjivanje. Pouzdani interval. Konstrukcija pouzdanog intervala pivotnom metodom. Primjeri. Aproksimativni pouzdani intervali. Primjeri. Pouzdani interval za parametar proporcije.
10. Testiranje statističkih hipoteza. Statistička hipoteza. Statistički test. Pogreške pri testiranju. Klasično testiranje. Neyman – Pearsonova lema. Primjer (normalni model, jednostavne hipoteze). Razina značajnosti testa. Značajnost (p-vrijednost).
11. Testovi o parametrima normalne populacije (t-test, c2 -test). Testovi usporedbe dviju normalnih populacija (t-test, F-test). Testovi na osnovi velikih uzoraka. Usporedba proporcije.
12. Jednofaktorska analiza varijance. Model. Procjena parametara. ANOVA-tablica. Test hipoteze o neutralnosti faktora. Normalni bivarijatni model. Testiranje koreliranosti.
13. Linearni regresijski model. Procjena parametara. Gauss – Markovljev teorem. Uzoračke razdiobe procjenitelja. ANOVA-tablica. Predikcija.
14. c2 -test o prilagođenosti diskretnih modela podacima. Kolmogorov – Smirnovljev test. c2-test homogenosti diskretnih populacija i test nezavisnosti u kontingencijskoj tablici.

Cilj predmeta je upoznati studente s postojećim matematičkim programskim paketima, posebno Mathematicom i MATLABOM. Razvijat ćemo sposobnosti pravog odabira programskog paketa prema tipu problema i naučiti metodologiju rada. Prezentirat ćemo usporedno osnove rada s open-source paketom. Usvojena znanja primijenit ćemo na usvojene sadržaje iz matematičkih kolegija. Usvojeno znanje će na kraju studenti primijeniti u završnom samostalnom projektu. Studenti će biti osposobljeni za samostalnu primjenu programskih paketa u raznim područjima matematike.

Sadržaj obuhvaća sljedeće teme:
1) Uvod u numeričke metode. Apsolutna i relativna pogreška. Zaokruživanje. Numeričko izračunavanje vrijednosti funkcije jedne i više varijabli. Metoda proprocionalnih utjecaja.
2) Interpolacija. Lagrangeov interpolacijski polinom. Newtonovi interpolacijski polinomi. Newton-Cotesove formule. Gaussovi interpolacijski polinomi. Pogreška interpolacije. Primjene na statističke tablice. Izračunavanje vrijednosti Laplace-ove funkcije i funkcije gustoće normalne razdiobe interpolacijom.
3) Numeričko rješavanje jednadžbi. Metoda polovljenja. Metoda tangente. Metoda sekante. Metode iteracije. Procjene pogreške. Numeričko rješavanje sistema linearnih jednadžbi iterativnim metodama. Rješavanje sistema nelinearnih
jednadžbi: Newtonova metoda, kvazi-Newtonove metode.
4) Numeričko integriranje. Trapezna formula. Simpsonova formula. 3/8-formula. Integriranje tablično zadane formule. Pogreške integriranja. Numeričko diferenciranje.
5) Regresija. Polinomijalna regresija. Metoda najmanjih kvadrata. Error free regresija.
6) Završni test.

Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnmh numeričkim metodama te stjecanje znanja u aproksimaciji realnih ekonomskih problema jednostavnijim i matematički rješivim problemima.

Sadržaj sadrži sljedeće teme: Pretpostavke linearnog programiranja. Formulacija linearnog modela proizvodnje. Problem transporta, izbora asortimana, investicija i drugih kao problema linearnog programiranja. Analiza modela. Simpleks metoda. Dualitet u linearnom programiranju. Ekonomska interpretacija dualiteta. Analiza osjetljivosti. Problemi velikih dimenzija. Problemi rasporeda proizvodnje na strojeve. Rješavanje problema korištenjem programske podrške na računalu. Interpretacija rezultata.

Cilj kolegija je upoznati studente s pojmom optimizacije u ekonomiji, kako to matematički modelirati, kako riješiti postojećim matematičkim metodama, kao i interpretirati rezultate, a sve u svrhu donošenja optimalnih odluka. Pri tom se koriste modeli linearnog programiranja koji uključuju varijable odlučivanja, linearnu funkciju cilja i linearna ograničenja.

Kolegij Mikroekonomija sastoji se od četiri osnovne tematske cjeline. Prvi dio daje uvod u teoriju tržišta i cijena i obrađuje osnove analize ponude i potražnje. U drugom dijelu analizira se ponašanje potrošača, osnove teorije proizvodnje i troškova, analiza izbora razine proizvodnje koja maksimizira profit, te djelovanja konkurentnih tržišta. Treći dio obrađuje različite tržišne strukture (monopole, oligopole i monopolističku konkurenciju te kartele) i daje prikaz strategijskog međudjelovanja poduzeća primjenom teorije igara. Zadnji dio stavlja naglasak na analizu opće ravnoteže i ekonomske efikasnosti, analizira se jedan od važnijih razloga tržišnih neuspjeha – problem asimetričnih informacija te se daje kratki osvrt na ulogu eksternalija i javnih dobara.

Teme: Osnove analize ponude i potražnje. Ponašanje potrošača. Pojedinačna i tržišna potražnja. Teorija proizvodnje. Teorija troškova. Maksimizacija profita i konkurentna ponuda. Analiza konkurentnih tržišta. Modeli nesavršene konkurencije: monopol. Određivanje cijena na tržištu nesavršene konkurencije. Monopolistička konkurencija i oligopoli. Teorija igara i konkurentska strategija. Tržišta faktora proizvodnje. Opća ravnoteža i ekonomska efikasnost. Tržišta sa asimetričnim informacijama. Eksternalije i javna dobra.

Cilj predmeta je upoznati studente s jednim od najsloženijih i najvažnijih područja ekonomske analize. Dobro vladanje mikroekonomijom je ključno za menadžersko odlučivanje, za kreiranje i razumijevanje državnih politika i općenito za razumijevanje kako moderno gospodarstvo funkcionira. U okviru ovog kolegija studentima će se približiti nove teme koje su posljednjih godina zauzele središnje mjesto u mikroekonomiji – teorija igara i konkurentne strategije, uloga informacija i analiza određivanja cijene od strane tvrtki koje posjeduju tržišnu moć.

Svrha ovog kolegija je usvajanje osnovnih znanja iz računovodstva uz upotrebu temeljnih financijskih izvještaja s kojima će se studenti često susretati u poslovnom svijetu. Polaznici kolegija će biti upoznati s najznačajnijim računovodstvenim principima vođenja poslovnih knjiga. Posebna pažnja će biti posvećena usvajanju tehnika računovodstvene evidencije imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda, kao i izradi konačnih financijskih izvještaja za vanjske korisnike. Na kraju kolegija studenti će biti upoznati s upravljačkim računovodstvom i računovodstvom troškova. Aktivnim sudjelovanjem na predavanjima i vježbama, individualnim i timskim radovima studenti će razviti sposobnost donošenja poslovnih odluka temeljem financijskih izvještaja.

Kolegij Govorništvo daje teorijske temelje iz govorništva i osposobljava studente za učinkovite javne nastupe. Uz teoretski presjek informacija o razvoju, ulozi i primjeni govorništva naglasak je na vježbama i razvoju vještine učinkovitog govorenja. Na satu se osmišljavaju, pripremaju i uvježbavaju govorni nastupi razvijajući i usavršavajući time govorne i govorničke sposobnosti potrebne u javnim govornim situacijama poslovnog svijeta.

Studenti u svojim pripremama, izlaganjima, izvođenju govora i debatiranju vode se načelima etičnosti koje retorika promovira još od antičkog vremena. Nastava predviđa proučavanje literature i analiziranje video i audio primjera javnog govora, što studentima pomaže u stjecanju potrebnih znanja i tehnika potrebnih za kritičko prosuđivanje, donošenje i obrazlaganje odluka u koje se javljaju u svakodnevnoj poslovnoj situaciji.

Pripremajući govor ili debatu, studenti će prema unaprijed usvojenoj retoričkoj shemi, naučiti pravilno i učinkovito prikupiti, rasporediti, sastaviti, zapamtiti i izreći sve što žele prenijeti svojoj publici. Izradom retoričke analize članka te aktivnim slušanjem i sudjelovanjem u nastavi uvježbavaju prepoznavati dobru ili lošu retoriku.

Prva i jedina AACSB akreditacija u Hrvatskoj

Najbolja poslovna škola u Hrvatskoj

ZŠEM postao centrom izvrsnosti u edukaciji HR specijalista